Urbani forum – dva uspješna konferencijska dana posvećena urbanom razvoju

Konferencija je organizirana u okviru aktivnosti kontakte točke za Europsku urbanu inicijativu i program URBACT i za svoje prvo izdanje fokusirala se na tri glavne dimenzije održivog urbanog razvoja, gospodarstvo, društvo i okoliš, koje su obrađene u zasebnim tematskim blokovima s dodatkom tematskog bloka o podršci EU-a gradovima koji žele unaprijediti svoje kapacitete u predmetnim temama.

Konferenciju je otvorio predsjednik Udruge gradova, Željko Turk, i zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Andrea Čović Vidović, koji su istaknuli potrebu otvorenog dijaloga između dionika za promišljanje budućih politika urbanog razvoja. U uvodu je podcrtana važnost utjecaja europskih fondova i prilika za umrežavanje u svrhu jačanja kapaciteta gradova za postizanje ciljeva održivog urbanog razvoja.

Uvodno predavanje Ivana Tosicsa iz budimpeštanskog Metropolitan Research Instituta dalo je okvir za predavanje i rasprave koje su uslijedile u ostatku konferencije. Kao odgovor na postojeće i buduće krize potrebno je pokrenuti brojne inovacije koje će preokrenuti mnoge javne politike, zamjenjujući motiv rasta urbanog razvoja s novim idejama, jačanjem održivosti i otpornosti. To zahtijeva temeljne promjene u dosadašnjem načinu na koji razmišljamo o urbanom razvoju i stanovanju. Održivi i integrirani urbani razvoj mora uključivati otpornost kao ključni faktor, a nova generacija javnih politika trebala bi se razvijati na nacionalnoj, EU i razini funkcionalnih urbanih područja.

Panel rasprava o Kohezijskoj politici i urbanom razvoju na kojoj su sudjelovali Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a, Aida Liha-Matejiček, voditeljica jedinice za Hrvatsku i Rumunjsku u Glavnoj upravi za regionalni i urbani razvoj Europske komisije te Željko Turk dotaknula se izazova s kojima se gradovi suočavaju pri planiranju i provedbi politika održivog razvoja. Iako tek predstoji usvajanje višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, Kohezijska politika trebala bi zadržati svoje glavne elemente (solidarnost, partnersko načelo i teritorijalnu dimenziju) iako je izvjesno da će financijske alokacije i postojeći programi biti drugačiji. Zaključeno je da uz daljnju suradnju s relevantnim dionicima i podršku EU-a, Hrvatska može iskoristiti dostupne instrumente i zakonski okvir za nastavak snažnog ulaganja u urbani razvoj i u razdoblju nakon 2027.

Tematski blok o produktivnom razvoju pokazao je primjere kako umjetna inteligencija može pomoći u digitalizaciji gradova, mogućnosti programa URBACT za poboljšanje lokalne ekonomije, te kako Grad Novska i Sisačko-moslavačka županija podupiru razvoj brzorastuće industrije video igara. Planirana ulaganja u digitalizaciju i poslovnu infrastrukturu predstavila je Marina Novosel (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU). U panel raspravi koja je uslijedila svoja opažanja podijelili su Dejan Iličić (Centar umjetne inteligencije Ilok), Ana Marija Pilato Krile (Dubrovačka razvojna agencija) i Ivana Matanović (Regionalni koordinator Sisačko-moslavačke županije) istaknuvši potrebu kontinuiranog ulaganja u ljudske kadrove, jačanje višerazinske suradnje i uspostavljanje kvalitetnih partnerstava s ostalim sektorima uključenima u lokalno gospodarstvo.

U tematskom blok o podršci EU-a pokazane su mogućnosti za jačanje kapaciteta i unaprjeđenje javnih politika te rezultati Novog europskog Bauhausa, Urbane agende za EU, Europske urbane inicijative i programa URBACT koje su prezentirali Željko Šokčević i Ana Marija Majdak (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine), Haroun Khalid (DG Regio) i Lucija Jusup (Udruga gradova).

Tematski blok o zelenom urbanom razvoju pokazao je mogućnosti podrške lokalnim vlastima u provedbi Zelene urbane obnove, ulogu gradova u zelenoj tranziciji i povećanju otpornosti na učinke klimatskih promjena (Miljenko Sedlar, REGEA), primjere dobre prakse u Križevcima te aktualne inovativne projekte Grada Zagreba (Irena Matković) i Grada Varaždina (Slađana Miočić). U panel raspravi u kojoj su sudjelovali Luka Korlaet (Grad Zagreb), Ivana Dubravec (Grad Križevci) i Ines Androić (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine) raspravljalo se o izazovima koje zelena tranzicija stavlja pred gradske vlasti, važnosti provedbe inovativnih rješenja te o potrebama jačanja participativnih procesa u okviru prilagodbe klimatskim promjenama.

U posljednjem tematskom bloku o pravednom razvoju dao sudionici konferencije čuli su više o  rezultatima ESF ulaganja u razdoblju 2014.-2020. (Ana Puh, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike), uspješnim projektima za integraciju izbjeglica i migranata (David Pšihistal, Grad Osijek) i iskustvu Vijeća građana Rijeke (Igor Bajok, SMART). U pratećoj panel raspravi Nada Trgovčević Letica (Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike) i Dragica Fadljević (Grad Rijeka) dodatno su obrazložili izazove i dobre prakse u promicanju društvene uključivosti u gradovima naglašavajući potrebu za snažnijim partnerstvima te jačom participacijom građana.

U paralelnom programu konferencije održane su radionice o novim ESF+ pozivima za potencijalne prijavitelje (Marija Cvjetković), programu LIFE za održivi urbani razvoj (Nikolina Petković Gregorić, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije), o provedbi i financiranju projekata OIE putem energetskih zajednica (Josip Beber i Svibor Jančić, Zelena energetska zajednica), planiranju i implementaciji mjera zelene infrastrukture i rješenja baziranih na prirodi (Miljenko Sedlar) te aktualnom Pozivu za pilot projekte razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama (Ines Androić).

Prezentacije korištene na konferenciji možete preuzeti ovdje.

Više informacija na: https://www.udruga-gradova.hr/urbani-forum/