Kako financirati budućnost: zajednički izazov svih partnerstava Urbane agende

Jačanje financiranja urbanog razvoja diljem Europe

Lakši pristup financiranju temelj je Urbane agende za EU (UAEU), što gradovima omogućuje da postanu uključiviji, zeleniji, otporniji te inovativniji. Međutim, neka ključna pitanja još nisu razrješena:

• Kako da jedinice lokalne samouprave bolje kombiniraju tradicionalne izvore financiranja te financijske mehanizme (npr., subvencije nacionalne vlade, bankovne kredite) s inovativnima (npr., zelene obveznice, obveznice za očuvanje bioraznolikosti, sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova)?
• Kako da se optimizira korištenje postojećih fondova EU?
• Što treba poduzeti da bi gradovima financiranje bilo dostupnije i učinkovitije?

Ovaj će članak ta pitanja razmotriti kroz prizmu partnerstava Urbane agende te istaknuti konkretne prijedloge, trenutne inicijative te prilike za jačanje financiranja urbanog razvoja diljem Europe.

Poticanje promjena: ključne inicijative i prijedlozi partnerstava Urbane agende

Nekoliko je partnerstava Urbane agende već razradilo konkretne preporuke za poboljšanje trenutnih i budućih okvira financiranja EU-a. Partnerstvo za ozelenjivanje gradova objavilo je svoje mišljenje i preporuke u dokumentu u kojem poziva na smjele reforme nacionalnih i EU sustava financiranja kako bi se oslobodila velika ulaganja u urbanu zelenu infrastrukturu (ZI).

Sada kad Europska unija priprema svoj sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO) i usklađuje buduće troškove sa zakonodavnim inicijativama poput Europskog zelenog plana, Uredbe o obnovi prirode i Strategije bioraznolikosti 2030., taj dokument predstavlja pravovremen i konkretan plan za osiguravanje financiranja gradova kako bi bili spremni voditi zelenu tranziciju.

Urbana zelena infrastruktura ključna je za prilagodbu klimatskim promjenama, obnovu biološke raznolikosti i poboljšanje javnog zdravlja i dobrobiti. Međutim, gradovi diljem Europe i dalje se suočavaju s fragmentiranim, složenim i nedostatnim mehanizmima financiranja, posebno za dugoročno održavanje sustava. Dokument u kojem Partnerstvo za ozelenjivanje gradova donosi svoja stajališta bazira se na rezultatima istraživanja provedenog u 85 europskih gradova koje je utvrdilo trajne prepreke implementaciji, ali i veliku spremnost lokalne samouprave da značajno poveća ulaganja u zelenu infrstrukturu.

Kako bi se riješili ovi sistemski izazovi, dokument daje devet strateških preporuka kao što su:

• Odvajanje 10–15% proračunskih alokacija ERDF-a za urbanu zelenu infrastrukturu, uz prihvaćanje obvezujućih ciljeva;
• Ugradnja gradskih strategija za zelenu infrastrukturu u nacionalne operativne programe;
• Integracija prioriteta zelene infrastrukture u glavne instrumente financiranja EU-a, kao što su LIFE, Horizon Europe i Europska urbana inicijativa.

Sve preporuke možete pregledati ovdje.

Kad je riječ o tradicionalnim mehanizmima financiranja, na primjer, dokument Partnerstva za ozelenjivanje gradova predlaže uspostavljanje instrumenta EU za predfinanciranje kako bi se gradovima s ograničenim proračunima pomoglo u pokrivanju početnih troškova projekata zelene infrastrukture, a posebno troškova početnog kapitala potrebnog za pokretanje velikih inicijativa.

Kada se pak radi o inovativnim programima financiranja, u dokumentu Partnerstva za ozelenjivanje gradova predlaže se uspostavljanje tržišta kredita za urbanu prirodu. Analize pokazuju da 41% gradova podržava sustavno nacionalno financiranje zelene infrastrukture. Da bi to bilo moguće, regulatorni okviri moraju formalno priznati i monetizirati usluge ekosustava koje pruža urbana zelena infrastruktura kao što su sekvestracija ugljika, pročišćavanje zraka i upravljanje oborinskim vodama. Za to je potrebna jača suradnja između općina, agencija za zaštitu okoliša, privatnih tvrtki te investitora kako bi se povećao financijski angažman u inicijativama urbanog ozelenjivanja.

Predloženo tržište kredita za urbanu prirodu omogućilo bi gradovima generiranje i trgovanje kreditima za sekvestraciju ugljika, očuvanje bioraznolikosti i druge usluge ekosustava. Ovakvo bi tržište pomoglo da se zelena infrastruktura integrira u postojeća tržišta ugljika i mehanizme financiranja inicijativa vezanih za klimatska pitanja, omogućujući tako gradovima da unovče svoju zelenu infrastrukturu i njene višestruke prednosti.

Inicijative Partnerstva za ozelenjivanje gradova nisu izoliran slučaj – i druga partnerstva Urbane agende također aktivno pokušavaju pronaći rješenja za izazove financiranja u sklopu svog strateškog rada.

Potpora gradovima putem strateške javne nabave

Partnerstvo za javnu nabavu od svog je prvog Akcijskog plana nastojalo pružiti potporu gradovima pri usvajanju prakse inovativne i odgovorne javne nabave. Mnogim je gradovima potrebna financijska potpora za izgradnju vlastitih kapaciteta, prilagodbu organizacijskih procesa i učenje iz iskušanih pristupa kao što su kružna, socijalna i prekogranična nabava, kao i nabava na području inovacija.

Kako bi se riješili ovi problemi, Partnerstvo je objavilo dokument koji daje sažet pregled i kratku procjenu ključnih prilika za EU financiranje relevantnih za stratešku javnu nabavu. Dokument također daje praktične preporuke o tome kako revidirani fondovi EU-a odgovaraju na ključne potrebe i izazove stručnjaka urbanog razvoja te tako gradovima pružaju bolju podršku u provedbi inovativnih praksi javne nabave. 

Integriranje principa jednakosti u financiranje temeljeno na rezultatima

Partnerstvo za gradove jednakosti, pokrenuto početkom 2024., provodi specifičnu akciju kojoj je cilj da se načela jednakosti sve više primjenjuju u okvirima financiranja EU-a. Pod nazivom „Uključivanje načela jednakosti u instrumente financiranja na temelju rezultata“, ova akcija nastoji identificirati postojeće nedostatke i ograničenja trenutnih sustava financiranja te dati jasne preporuke za ugradnju kriterija spola, jednakosti i nediskriminacije u dizajn, provedbu i evaluaciju financiranja temeljenog na rezultatima. Inicijativa će također dati praktične alate za sustavno primjenjivanje principa jednakosti na čitav ciklus financiranja.

Kako osigurati održivo financiranje urbanih prehrambenih sustava

Partnerstvo za hranu financiranje je istaknulo kao glavnu prepreku razvoju održivih i otpornih urbanih prehrambenih sustava. Provođenje sistemskih promjena na ovom području zahtijeva aktivno uključivanje širokog spektra dionika i podršku lokalnim inovacijama i uključivim modelima prehrane.

Gradovi često ovise o kratkoročnom projektnom financiranju, što potkopava dugoročnu održivost njihovih inicijativa u prehrambenoj politici. Kako bi se riješili ti nedostaci, Akcija 4 Partnerstva pod nazivom „Edukacija o lokalnim prehrambenim politikama“ poziva na uspostavu koordiniranog programa financiranja hrane razvijenog u suradnji s lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima kao i krovnim organizacijama. Ova akcija postavlja temelje za koherentnije i inkluzivnije mehanizme podrške kojima je u cilju razvoj lokalnih prehrambenih politika, koje će biti ne samo učinkovite već i financirane na održivi način. U sklopu toga izradit će se Priručnik o resursima za lokalne prehrambene politike i strategije, koji će dati praktične smjernice i podršku gradovima.

Kao što ovi napori pokazuju, preporuke jednog tematskog partnerstva često su relevantne i u drugim područjima, stoga Urbana agenda stavlja poseban naglasak na poticanje sinergije između konkretnih preporuka i inicijativa raznih partnerstava čineći ih time komplementarnim, a ne kontradiktornim.

Ključan trenutak za sljedeći višegodišnji financijski okvir

S obzirom na to da se trenutno raspravlja o VFO-u i očekuje prijedlog za novi VFO 2028+, ova godina predstavlja ključan trenutak za davanje važnih preporuka o tome kako poboljšati financiranje EU-a nakon 2027. godine. Ova je rasprava jedinstvena prilika da se sljedeće programsko razdoblje oblikuje tako da bude usklađenije s potrebama gradova i općina. 

Nekoliko partnerstava Urbane agende za EU sudjelovalo je u javnom savjetovanju o novoj političkoj agendi EU-a za gradove naglasivši potrebu za sustavom financiranja koji je osjetljiviji na stvarne prilike u lokalnoj samoupravi. Partnerstva zagovaraju financiranje koje se temelji na potrebama dotičnog mjesta, financiranje koje je dostupno i koje odražava lokalne potrebe, posebno manjih općina, i do kojeg se dolazi kroz pojednostavljene postupke te uz smanjeno administrativno opterećenje, niže stope sufinanciranja te namjenska sredstva za planiranje i infrastrukturu.

U skladu s tim nedavna Zajednička deklaracija ministara Europske unije odgovornih za kohezijsku politiku, teritorijalnu koheziju te politiku urbanog razvoja naglasila je važnost konsolidacije i bolje koordinacije raznih instrumenata EU-a namijenjenih gradovima i njihovim funkcionalnim područjima. Cilj im je financiranje Europske unije učiniti dostupnijim, učinkovitijim, djelotvornijim, transparentnijim i, u konačnici, korisnijim za regionalnu i lokalnu samoupravu.

Međutim, postizanje društvene ravnoteže ključno je, no često zanemareno u raspravama o urbanim oblicima, stoga bi se Partnerstvo za kompaktne gradove trebalo usredotočiti na to kako razni gradovi Europske unije doživljavaju ove probleme i istražuju različita rješenja analizirajući ključne teme poput pristupačnog stanovanja te energetskog i prometnog siromaštva. Ovaj se pristup nadovezuje na prethodna uspješna partnerstva Urbane agende za EU, poput onih za održivo korištenje zemljišta i rješenja temeljena na prirodi (SUL-NBS) te stanovanje, kao i na postojeću literaturu i, što je najvažnije, na zajedničko stvaranje znanja za provedbu učinkovitih politika u realističnom vremenskom okviru.

Urbana agenda za EU pruža izvrstan okvir za poticanje na dugoročni angažman i djelovanje. To se vidi po prethodnim partnerstvima - poput već spomenutog Partnerstva za održivo korištenje zemljišta i rješenja temeljena na prirodi - i po učinku koji su imali na zakonodavstvo i programe financiranja na različitim razinama.

Originalni članak dostupan na: https://www.urbanagenda.urban-initiative.eu/news/financing-future-common-challenge-across-urban-agenda-partnerships